16.10.2014.-7450.
(boris-siljak.iz.hr)
1. SEOBE SLAVENA - SLAVENSKA DRŽAVA / SLAVENIJA - HIMNA "HEJ SLAVENI" - SLAVENSKI SLUŽBENI IJEKAVSKO - ŠTOKAVSKI JEZIK - O promjeni Ustava.
2. NA DANAŠNJI DAN 1991. godine, Zagrebačka 100. brigada je krenula braniti Domovinu,a 19.10. je stigla do Letovanića, pa prešla Kupu i došla u Nebojane,a kraj su bombardirali Srpski zrakoplovi,ali ne za dugo.
3. O PREDSJEDNIKOVOM PISMU PREDSJEDNIKU SABORA
Predsjednik Sabora je odlučio upoznati zastupnike s cijelim sadržajem pisma.
JUTARNJI LIST, Robert Bajruši,prenio je Predsjednikov vapaj: "Država je pred slomom, moramo nešto učiniti"!
Evo što je Predsjednik izjavio na konferenciji za novinare
(PREDSJEDNIK.HR):
14. listopada 2014.
KONFERENCIJA ZA NOVINARE PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE IVE JOSIPOVIĆA
PREDSJEDNIK:
Dobar dan. Želio bih vas i javnost izvijestiti da sam Josipu Leki, predsjedniku Sabora, osobi koja uživa vrlo visok ugled među zastupnicima i široj javnosti, uputio pismo uvažavajući i reakcije javnosti, njihovu želju da više sudjeluju u političkim procesima, posebice u izborima.
Kao Predsjednik imam odgovornost za očuvanje političke stabilnosti sustava, te stabilnosti države, i ovim pismom želio sam otvoriti dijalog i proces traženja konsenzusa o nekim vrlo važnim pitanjima za budućnost države.
Između ostalog – i to je možda i glavni povod pisma – želio sam predsjednika Sabora i službeno obavijestiti da sam započeo na izradi novog Ustava, da očekujem da ću dovršiti taj posao relativno skoro, zajedno sa svojom stručnom radnom grupom i da nakon određenih rasprava i dorada, taj prijedlog može ići u Sabor, negdje u prvom kvartalu. Naravno u raspravu će biti uključen širok krug stručnjaka, političkih faktora i opća javnost.
Sam ustavni prijedlog je nastao na uvjerenju kako javnost iskazuje radikalno nezadovoljstvo postojećim zakonskim i ustavnim rješenjima u brojevima koji govore o njihovom opravdanom interesu, odnosno osjećaju isključenosti iz procesa demokratskog odlučivanja, posebice kada je riječ o izborima.
Predsjedniku Sabora sam uz pismo poslao i određeni materijal koji to pokazuje i potkrijepljuje. Javnost je nezadovoljnia niskom razinom otvorenosti sustava i niskim stupnjem odgovornosti političkih faktora, skupom i neefikasnom organizacijom države i radom ključnih institucija.
Temeljem nekih postojećih zakona i ustavnih odredbi, koje se odnose na status zastupnika u Saboru, Sabor je donio i morao donijeti i neke odluke s kojim se apsolutno jednoglasno, rekao bih, javnost ne slaže. Prepoznaje se i na tom pitanju dramatičan i očigledan razlaz i raskol vrijednosti između stavova opće javnosti, dakle državljana, i zakonskih i ustavnih rješenja,na osnovu kojih je Sabor bio prisiljen donijeti odluke. Dakle,nije imao izbora.
Želim isto tako ukazati da Sabor ima instrument i upravo je pred Saborom i odgovarajući zakon koji omogućava – barem evo već i za iduće izbore, jer moje ustavne promjene i ako budu i kad budu usvojene, neće biti primjenjive na iduće izbore, dakle Sabor ima instrument da već za iduće izbore osigura preferencijalno glasanje. Dakle, veći utjecaj javnosti na izbor zastupnika u Saboru da poveća participaciju birača u odlučivanju o zastupnicima i naravno ojača i odgovornost zastupnika prema biračima, broj prikupljenih potpisa za referendum, ne ulazeći u cjelinu pitanja, ne ulazeći ni one osobe koje predlažu, dakle to ovog trenutka ostavljam sa strane, ali ono što je jasno iz te referendumske inicijative biračice i birači žele drukčiji izborni sustav. To potvrđuje i dokumentacija koju sam, neovisno o referendumskoj inicijativi, proslijedio predsjedniku Sabora.
Mislim da je nedopustivo da smo više demokratske standarde i veće mogućnosti izbora omogućili biračima pri izboru zastupnika u Evropski parlament nego u naš Sabor. Potrebno je hitno poručiti biračima, da političke stranke i izborni sustav u zemlji ne služe nametanju kandidata koji su više ili manje ovisni o stranačkim nomenklaturama, nego da vode računa i o volji birača i da, naravno djelujući kroz svoje stranke i klubove zastupnika, vode i više interesa o biračima i javnom interesu.
Preostaje još dovoljno vremena da prije one godine dana koliko je dobar običaj da se izborno zakonodavstvo ne mijenja u Saboru prihvati zakon koji omogućuje preferencijalno glasovanje i upravo zato sam i pisao predsjedniku Sabora, kao ključnoj figuri našeg parlamenta, da pokuša osigurati konsenzus – to je ključna riječ – oko uvođenja novog demokratskog instrumenta u naš izborni sustav.
Zašto sam se obratio – mnogi me pitaju – Saboru, a ne Vladi?
Kao prvo, mi smo u parlamentarnoj demokraciji, a pitanje koje jest već pred Saborom, je zapravo na neki način pred Vladom i riješeno. Čuli smo što o tom problemu misli predsjednik Vlade.
Obratio sam se predsjedniku Sabora, jer Sabor mora konačno postati ključno mjesto dogovora među političkim strankama, mjesto gdje se traži konsenzus i upravo Sabor mora biti mjesto gdje će se generirati ova jedna vrlo važna i rekao bih, jedna od važnijih reformi političkog sustava.
Predložio sam zastupniku Leki da učini sve što je moguće unutar ovlasti predsjednika Sabora, kako je to uređeno Ustavom i Poslovnikom, da koristeći svoj ugled, neosporni ugled među zastupnicima različitih političkih opcija, pokuša doći do konsenzusa o preferencijalnom glasanju, već na narednim parlamentarnim izborima.
Zbog čega sam izrazio zabrinutost situacijom u državi? Ne ulazeći pri tome naravno ovog trenutka u konkretna privredna i druga pitanja, time se naravno u prvom redu bavi naša Vlada, i da je to bio predmet ovog pisma,naravno da bih se obratio Vladi, a ne Saboru.
Ono što je sasvim jasno jest da ovog trenutka postoji disparitet ili jedan sukob vrijednosti onoga što se odlučuje i kako se odlučuje u Saboru i očekivanja naših birača.
Sabor je, nažalost,i od strane medija često izvrgnut poruzi, izvrgnut je određenom omalovažavanju, a upravo suprotno, Sabor jest i mora biti centralno mjesto konsenzusa odlučivanja o važnim nacionalnim pitanjima, i zato i propisima treba hitno osigurati da Sabor to već i svojim izborom svojih članova, dakle, zastupnica i zastupnika, može biti.
Mislim da svi politički faktori u zemlji imaju odgovornost djelovanja bez odlaganja. Mislim da je jedan od posljednjih trenutaka za pozitivno artikuliranje političke energije. Mislim da su potrebne ozbiljne promjene Ustava i sustava i naravno te promjene ne trebaju ili ne smiju ići od nekih parcijalnih interesa ili skrivenih strategija.
Današnju isključenost birača iz političkog odlučivanja smatram neodrživom, i upravo zato sam i zamolio zastupnika Josipa Leku da u okviru svojih nadležnosti kao predsjednik Sabora učini sve da se u Saboru postigne konsenzus o promjeni izbornog zakonodavstva,koje bi bilo primjenjivo već za naredne parlamentarne izbore.
NOVINARSKA PITANJA
SABINA TANDARA KNEZOVIĆ (Nova TV):
Predsjedniče, zašto ste baš ovaj trenutak odabrali za ovakav potez. Neki će reći da ste u kampanji, da ste to mogli u činiti i prije četiri godine. Zašto sada?
PREDSJEDNIK:
Zato,jer je sada dozrelo vrijeme. Kad god postavite neko važno pitanje uvijek je naravno logično i razumno i opravdano pitati, a zašto baš sada? Zato, jer sam evo započeo na radu s Ustavom i taj posao je sada pri kraju, imali smo inicijativu za prikupljanje potpisa za promjenu izbornog zakonodavstva i to kroz Ustav, ona je tu i mislim da bi bilo potpuno neodgovorno zanemariti je, zato što sam prikupio i neke druge materijale, jedno istraživanje koje potvrđuju da je zaista trenutak da se govori o ovim promjenama.
Prema tome,za ovakve promjene, za ovakve važne odluke je sazrelo vrijeme i nikada nije kasno, a ni rano. Ovo je upravo pravi trenutak.
PETAR PANJKOTA (RTL):
Zašto niste to isto pismo uputili i premijeru Milanoviću i mislim prvi komentar ministrice graditeljstva Anke Mrak Taritaš glasi da bi bilo puno lakše raditi da se poštuje procedura, to je bio komentar na to pismo?
PREDSJEDNIK:
Pa evo mislim da ni ministrica, a ni vi kad ste pitali niste znali sadržaj pisma. Prema tome, nema nikakve procedure po kojoj bih ja trebao pisati Vladi o ovakvom pitanju.
Zašto, jer Vlada u ovom lancu donošenja odluke više i nije. Dakle ja se obraćam predsjedniku Sabora,vezano za konsenzus u Saboru i Vlada s tim zaista nema ništa.
IVA PULJIĆ ŠEGO (Večernji list):
Stječe se dojam da je riječ o koordiniranoj akciji.
Prvo je premijer Milanović izašao sa najavom da bi uveo preferencijsko glasanje, a sada Vi šaljete pismo predsjedniku Sabora Leki. Da li možda koristite trenutačnu poziciju Predsjednika pa i poziciju premijera u smislu Vaše predsjedničke kampanje, budući da je to dio Vaše izborne platforme?
PREDSJEDNIK:
Vi znate da sam ja pitanje preferencijalnog glasanja istaknuo još prije nekoliko mjeseci,već na samom početku rada, čak i prije ove referendumske inicijative, dakle na početku rada na Ustavu. To što je premijer negdje na sličnom tragu, naravno ne znači nikakvu koordiniranost.
On nije ni znao za pismo o kojem govorimo.
A, mislim da je ovo prilika i za one koji se protive promjeni zakonodavstva, koji ne žele preferencijsko glasanje ili preferencijalno glasanje da se priključe inicijativi i time otklone bilo kakvu mogućnost o nekom, kako vi to kažete, koordiniranom djelovanju. Uostalom i da ima neke koordinacije k pozitivnom cilju, a zašto ne.
DRAŽEN CIGLENEČKI (Novi list):
Rekli ste birači žele, birači štošta još žele. Evo, recimo, još više ih je potpisalo da se snizi razina prava pripadnicima nacionalnih manjina. Zašto niste podržali tu inicijativu?
PREDSJEDNIK:
Prvo, da se vratim na vaše pitanje koje implicira da sam ja podržavao ovu inicijativu,koja je sada završena.
Dakle,ja je kao cjelinu nisam podržavao, jer sadrži elemente koji meni nisu prihvatljivi. Ali ideju preferencijalnog glasanja podržavam, dakle, podržavam ono što je pozitivno.
S druge strane, postoji još nešto, kažem, mi imamo određene materijale koji pokazuju da raspoloženje prema preferencijalnom glasanju nije u okviru onog broja prikupljenih potpisa ili još određenog broja nego da je najšire rašireno među našim biračima. Riječ je o pozitivnoj inicijativi i ne vidim ni jednog razloga prvo ni za ovakvu usporedbu, a drugo ni za to da se inicijativa ne podrži.
SABINA TANDARA KNEZOVIĆ (Nova TV):
Kad smo kod toga što birači žele, jedan dio birača ne želi niti monetizaciju autocesta. Kakav je vaš stav o tome?
PREDSJEDNIK:
Kad je riječ o monetizaciji autocesta, po mom sudu stvar nije dovoljno iskomunicirana i nije dovoljno razjašnjeno što su posljedice i koji su razlozi, pravi razlozi monetizacije autocesta. Nedostaje mi rasprave, nedostaje mi puna informacija,koje su posljedice ako do monetizacije dođe, a koje su posljedice ako do monetizacije ne dođe.
Riječ je o jednom vrlo poslovnom potezu koji može biti pozitivan ili negativan ovisno naravno o efektima i mislim da je tu ključno načelo cost-benefit. I moja je preporuka i za Vladu i za sve one koji sudjeluju u procesu monetizacije da javnosti objasne do kraja što se želi postići s tim, koji su efekti, a posebice koji bi to bili efekti kada bi neki naš subjekt, možda poput mirovinskih fondova, sudjelovao u monetizaciji.
SABINA TANDARA KNEZOVIĆ (Nova TV):
Dobro, jeste li Vi za ili protiv?
PREDSJEDNIK:
Gledajte, rekao sam Vam, trebam informacije koje ovog trenutka nedostaju pa i meni, a onda i javnosti.
Osvrt: Javnost i birači jako dobro znaju da je svaka privatizacija protivzakonita,ali ne i Predsjednik (?!).
U ovom obraćanju javnosti nema ni riječi o onome o čemu je pisao Jutarnji list,novinar Bajruši Robert ( "Država je pred slomom, moramo nešto učiniti"!) ?!
4. AFGANISTAN - NATO: Afganistan se nije uspio osloboditi NATO-a,koji u Afganistanu proizvodi heroin i truje i RF i ...
Slavenski vojnici će savjetovati Afganistanu da i Afganistan treba svoj Domovinski rat,ako ne misli plaćati NATO-u danak ?
HINA, ZAGREB, 15. listopada 2014.: "Stotinjak vojnika savjetovat će Afganistance nakon 2014."
5.JUŽNA I SJEVERNA - NATO
Koreje se dogovaraju kako izbaciti NATO iz Južne Koreje !?
(HTV TELETEKST javlja o zbližavanju "dviju" Koreja)./
6. VELIKA BRITANIJA POKUŠAVA KOLONIZIRATI KINESKI HONG KONG:
Kao termonuklearna sila, NATO bi mogao svašta,kad nebi bilo TERMONUKLEARNE VELESILE, (Slavenske) Republike Nove Rusije (RNR).
HINA: "Cameron: Britanija treba stati u zaštitu prava Hong Konga".
LONDON/HONG KONG, 15. listopada 2014. (Hina/Reuters) - Britanski premijer David Cameron izjavio je u srijedu da bi Velika Britanija trebala stati u zaštitu prava stanovnika Hong Konga, bivše Britanske kolonije, nakon dvotjednih prosvjeda zbog ograničavanja pravila za izbor čelnika tog grada 2017.
7. KATALONIJA SMATRA ŠPANJOLSKU NEPRIJATELJEM !
(HTV TELETEKST) - Katalonija ima dovoljno oružja,s kojim će obraniti svoju zemlju,nakon što prestane plaćati danak Madridu ?
(boris-siljak.iz.hr)
1. SEOBE SLAVENA - SLAVENSKA DRŽAVA / SLAVENIJA - HIMNA "HEJ SLAVENI" - SLAVENSKI SLUŽBENI IJEKAVSKO - ŠTOKAVSKI JEZIK - O promjeni Ustava.
2. NA DANAŠNJI DAN 1991. godine, Zagrebačka 100. brigada je krenula braniti Domovinu,a 19.10. je stigla do Letovanića, pa prešla Kupu i došla u Nebojane,a kraj su bombardirali Srpski zrakoplovi,ali ne za dugo.
3. O PREDSJEDNIKOVOM PISMU PREDSJEDNIKU SABORA
Predsjednik Sabora je odlučio upoznati zastupnike s cijelim sadržajem pisma.
JUTARNJI LIST, Robert Bajruši,prenio je Predsjednikov vapaj: "Država je pred slomom, moramo nešto učiniti"!
Evo što je Predsjednik izjavio na konferenciji za novinare
(PREDSJEDNIK.HR):
14. listopada 2014.
KONFERENCIJA ZA NOVINARE PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE IVE JOSIPOVIĆA
PREDSJEDNIK:
Dobar dan. Želio bih vas i javnost izvijestiti da sam Josipu Leki, predsjedniku Sabora, osobi koja uživa vrlo visok ugled među zastupnicima i široj javnosti, uputio pismo uvažavajući i reakcije javnosti, njihovu želju da više sudjeluju u političkim procesima, posebice u izborima.
Kao Predsjednik imam odgovornost za očuvanje političke stabilnosti sustava, te stabilnosti države, i ovim pismom želio sam otvoriti dijalog i proces traženja konsenzusa o nekim vrlo važnim pitanjima za budućnost države.
Između ostalog – i to je možda i glavni povod pisma – želio sam predsjednika Sabora i službeno obavijestiti da sam započeo na izradi novog Ustava, da očekujem da ću dovršiti taj posao relativno skoro, zajedno sa svojom stručnom radnom grupom i da nakon određenih rasprava i dorada, taj prijedlog može ići u Sabor, negdje u prvom kvartalu. Naravno u raspravu će biti uključen širok krug stručnjaka, političkih faktora i opća javnost.
Sam ustavni prijedlog je nastao na uvjerenju kako javnost iskazuje radikalno nezadovoljstvo postojećim zakonskim i ustavnim rješenjima u brojevima koji govore o njihovom opravdanom interesu, odnosno osjećaju isključenosti iz procesa demokratskog odlučivanja, posebice kada je riječ o izborima.
Predsjedniku Sabora sam uz pismo poslao i određeni materijal koji to pokazuje i potkrijepljuje. Javnost je nezadovoljnia niskom razinom otvorenosti sustava i niskim stupnjem odgovornosti političkih faktora, skupom i neefikasnom organizacijom države i radom ključnih institucija.
Temeljem nekih postojećih zakona i ustavnih odredbi, koje se odnose na status zastupnika u Saboru, Sabor je donio i morao donijeti i neke odluke s kojim se apsolutno jednoglasno, rekao bih, javnost ne slaže. Prepoznaje se i na tom pitanju dramatičan i očigledan razlaz i raskol vrijednosti između stavova opće javnosti, dakle državljana, i zakonskih i ustavnih rješenja,na osnovu kojih je Sabor bio prisiljen donijeti odluke. Dakle,nije imao izbora.
Želim isto tako ukazati da Sabor ima instrument i upravo je pred Saborom i odgovarajući zakon koji omogućava – barem evo već i za iduće izbore, jer moje ustavne promjene i ako budu i kad budu usvojene, neće biti primjenjive na iduće izbore, dakle Sabor ima instrument da već za iduće izbore osigura preferencijalno glasanje. Dakle, veći utjecaj javnosti na izbor zastupnika u Saboru da poveća participaciju birača u odlučivanju o zastupnicima i naravno ojača i odgovornost zastupnika prema biračima, broj prikupljenih potpisa za referendum, ne ulazeći u cjelinu pitanja, ne ulazeći ni one osobe koje predlažu, dakle to ovog trenutka ostavljam sa strane, ali ono što je jasno iz te referendumske inicijative biračice i birači žele drukčiji izborni sustav. To potvrđuje i dokumentacija koju sam, neovisno o referendumskoj inicijativi, proslijedio predsjedniku Sabora.
Mislim da je nedopustivo da smo više demokratske standarde i veće mogućnosti izbora omogućili biračima pri izboru zastupnika u Evropski parlament nego u naš Sabor. Potrebno je hitno poručiti biračima, da političke stranke i izborni sustav u zemlji ne služe nametanju kandidata koji su više ili manje ovisni o stranačkim nomenklaturama, nego da vode računa i o volji birača i da, naravno djelujući kroz svoje stranke i klubove zastupnika, vode i više interesa o biračima i javnom interesu.
Preostaje još dovoljno vremena da prije one godine dana koliko je dobar običaj da se izborno zakonodavstvo ne mijenja u Saboru prihvati zakon koji omogućuje preferencijalno glasovanje i upravo zato sam i pisao predsjedniku Sabora, kao ključnoj figuri našeg parlamenta, da pokuša osigurati konsenzus – to je ključna riječ – oko uvođenja novog demokratskog instrumenta u naš izborni sustav.
Zašto sam se obratio – mnogi me pitaju – Saboru, a ne Vladi?
Kao prvo, mi smo u parlamentarnoj demokraciji, a pitanje koje jest već pred Saborom, je zapravo na neki način pred Vladom i riješeno. Čuli smo što o tom problemu misli predsjednik Vlade.
Obratio sam se predsjedniku Sabora, jer Sabor mora konačno postati ključno mjesto dogovora među političkim strankama, mjesto gdje se traži konsenzus i upravo Sabor mora biti mjesto gdje će se generirati ova jedna vrlo važna i rekao bih, jedna od važnijih reformi političkog sustava.
Predložio sam zastupniku Leki da učini sve što je moguće unutar ovlasti predsjednika Sabora, kako je to uređeno Ustavom i Poslovnikom, da koristeći svoj ugled, neosporni ugled među zastupnicima različitih političkih opcija, pokuša doći do konsenzusa o preferencijalnom glasanju, već na narednim parlamentarnim izborima.
Zbog čega sam izrazio zabrinutost situacijom u državi? Ne ulazeći pri tome naravno ovog trenutka u konkretna privredna i druga pitanja, time se naravno u prvom redu bavi naša Vlada, i da je to bio predmet ovog pisma,naravno da bih se obratio Vladi, a ne Saboru.
Ono što je sasvim jasno jest da ovog trenutka postoji disparitet ili jedan sukob vrijednosti onoga što se odlučuje i kako se odlučuje u Saboru i očekivanja naših birača.
Sabor je, nažalost,i od strane medija često izvrgnut poruzi, izvrgnut je određenom omalovažavanju, a upravo suprotno, Sabor jest i mora biti centralno mjesto konsenzusa odlučivanja o važnim nacionalnim pitanjima, i zato i propisima treba hitno osigurati da Sabor to već i svojim izborom svojih članova, dakle, zastupnica i zastupnika, može biti.
Mislim da svi politički faktori u zemlji imaju odgovornost djelovanja bez odlaganja. Mislim da je jedan od posljednjih trenutaka za pozitivno artikuliranje političke energije. Mislim da su potrebne ozbiljne promjene Ustava i sustava i naravno te promjene ne trebaju ili ne smiju ići od nekih parcijalnih interesa ili skrivenih strategija.
Današnju isključenost birača iz političkog odlučivanja smatram neodrživom, i upravo zato sam i zamolio zastupnika Josipa Leku da u okviru svojih nadležnosti kao predsjednik Sabora učini sve da se u Saboru postigne konsenzus o promjeni izbornog zakonodavstva,koje bi bilo primjenjivo već za naredne parlamentarne izbore.
NOVINARSKA PITANJA
SABINA TANDARA KNEZOVIĆ (Nova TV):
Predsjedniče, zašto ste baš ovaj trenutak odabrali za ovakav potez. Neki će reći da ste u kampanji, da ste to mogli u činiti i prije četiri godine. Zašto sada?
PREDSJEDNIK:
Zato,jer je sada dozrelo vrijeme. Kad god postavite neko važno pitanje uvijek je naravno logično i razumno i opravdano pitati, a zašto baš sada? Zato, jer sam evo započeo na radu s Ustavom i taj posao je sada pri kraju, imali smo inicijativu za prikupljanje potpisa za promjenu izbornog zakonodavstva i to kroz Ustav, ona je tu i mislim da bi bilo potpuno neodgovorno zanemariti je, zato što sam prikupio i neke druge materijale, jedno istraživanje koje potvrđuju da je zaista trenutak da se govori o ovim promjenama.
Prema tome,za ovakve promjene, za ovakve važne odluke je sazrelo vrijeme i nikada nije kasno, a ni rano. Ovo je upravo pravi trenutak.
PETAR PANJKOTA (RTL):
Zašto niste to isto pismo uputili i premijeru Milanoviću i mislim prvi komentar ministrice graditeljstva Anke Mrak Taritaš glasi da bi bilo puno lakše raditi da se poštuje procedura, to je bio komentar na to pismo?
PREDSJEDNIK:
Pa evo mislim da ni ministrica, a ni vi kad ste pitali niste znali sadržaj pisma. Prema tome, nema nikakve procedure po kojoj bih ja trebao pisati Vladi o ovakvom pitanju.
Zašto, jer Vlada u ovom lancu donošenja odluke više i nije. Dakle ja se obraćam predsjedniku Sabora,vezano za konsenzus u Saboru i Vlada s tim zaista nema ništa.
IVA PULJIĆ ŠEGO (Večernji list):
Stječe se dojam da je riječ o koordiniranoj akciji.
Prvo je premijer Milanović izašao sa najavom da bi uveo preferencijsko glasanje, a sada Vi šaljete pismo predsjedniku Sabora Leki. Da li možda koristite trenutačnu poziciju Predsjednika pa i poziciju premijera u smislu Vaše predsjedničke kampanje, budući da je to dio Vaše izborne platforme?
PREDSJEDNIK:
Vi znate da sam ja pitanje preferencijalnog glasanja istaknuo još prije nekoliko mjeseci,već na samom početku rada, čak i prije ove referendumske inicijative, dakle na početku rada na Ustavu. To što je premijer negdje na sličnom tragu, naravno ne znači nikakvu koordiniranost.
On nije ni znao za pismo o kojem govorimo.
A, mislim da je ovo prilika i za one koji se protive promjeni zakonodavstva, koji ne žele preferencijsko glasanje ili preferencijalno glasanje da se priključe inicijativi i time otklone bilo kakvu mogućnost o nekom, kako vi to kažete, koordiniranom djelovanju. Uostalom i da ima neke koordinacije k pozitivnom cilju, a zašto ne.
DRAŽEN CIGLENEČKI (Novi list):
Rekli ste birači žele, birači štošta još žele. Evo, recimo, još više ih je potpisalo da se snizi razina prava pripadnicima nacionalnih manjina. Zašto niste podržali tu inicijativu?
PREDSJEDNIK:
Prvo, da se vratim na vaše pitanje koje implicira da sam ja podržavao ovu inicijativu,koja je sada završena.
Dakle,ja je kao cjelinu nisam podržavao, jer sadrži elemente koji meni nisu prihvatljivi. Ali ideju preferencijalnog glasanja podržavam, dakle, podržavam ono što je pozitivno.
S druge strane, postoji još nešto, kažem, mi imamo određene materijale koji pokazuju da raspoloženje prema preferencijalnom glasanju nije u okviru onog broja prikupljenih potpisa ili još određenog broja nego da je najšire rašireno među našim biračima. Riječ je o pozitivnoj inicijativi i ne vidim ni jednog razloga prvo ni za ovakvu usporedbu, a drugo ni za to da se inicijativa ne podrži.
SABINA TANDARA KNEZOVIĆ (Nova TV):
Kad smo kod toga što birači žele, jedan dio birača ne želi niti monetizaciju autocesta. Kakav je vaš stav o tome?
PREDSJEDNIK:
Kad je riječ o monetizaciji autocesta, po mom sudu stvar nije dovoljno iskomunicirana i nije dovoljno razjašnjeno što su posljedice i koji su razlozi, pravi razlozi monetizacije autocesta. Nedostaje mi rasprave, nedostaje mi puna informacija,koje su posljedice ako do monetizacije dođe, a koje su posljedice ako do monetizacije ne dođe.
Riječ je o jednom vrlo poslovnom potezu koji može biti pozitivan ili negativan ovisno naravno o efektima i mislim da je tu ključno načelo cost-benefit. I moja je preporuka i za Vladu i za sve one koji sudjeluju u procesu monetizacije da javnosti objasne do kraja što se želi postići s tim, koji su efekti, a posebice koji bi to bili efekti kada bi neki naš subjekt, možda poput mirovinskih fondova, sudjelovao u monetizaciji.
SABINA TANDARA KNEZOVIĆ (Nova TV):
Dobro, jeste li Vi za ili protiv?
PREDSJEDNIK:
Gledajte, rekao sam Vam, trebam informacije koje ovog trenutka nedostaju pa i meni, a onda i javnosti.
Osvrt: Javnost i birači jako dobro znaju da je svaka privatizacija protivzakonita,ali ne i Predsjednik (?!).
U ovom obraćanju javnosti nema ni riječi o onome o čemu je pisao Jutarnji list,novinar Bajruši Robert ( "Država je pred slomom, moramo nešto učiniti"!) ?!
4. AFGANISTAN - NATO: Afganistan se nije uspio osloboditi NATO-a,koji u Afganistanu proizvodi heroin i truje i RF i ...
Slavenski vojnici će savjetovati Afganistanu da i Afganistan treba svoj Domovinski rat,ako ne misli plaćati NATO-u danak ?
HINA, ZAGREB, 15. listopada 2014.: "Stotinjak vojnika savjetovat će Afganistance nakon 2014."
5.JUŽNA I SJEVERNA - NATO
Koreje se dogovaraju kako izbaciti NATO iz Južne Koreje !?
(HTV TELETEKST javlja o zbližavanju "dviju" Koreja)./
6. VELIKA BRITANIJA POKUŠAVA KOLONIZIRATI KINESKI HONG KONG:
Kao termonuklearna sila, NATO bi mogao svašta,kad nebi bilo TERMONUKLEARNE VELESILE, (Slavenske) Republike Nove Rusije (RNR).
HINA: "Cameron: Britanija treba stati u zaštitu prava Hong Konga".
LONDON/HONG KONG, 15. listopada 2014. (Hina/Reuters) - Britanski premijer David Cameron izjavio je u srijedu da bi Velika Britanija trebala stati u zaštitu prava stanovnika Hong Konga, bivše Britanske kolonije, nakon dvotjednih prosvjeda zbog ograničavanja pravila za izbor čelnika tog grada 2017.
7. KATALONIJA SMATRA ŠPANJOLSKU NEPRIJATELJEM !
(HTV TELETEKST) - Katalonija ima dovoljno oružja,s kojim će obraniti svoju zemlju,nakon što prestane plaćati danak Madridu ?
Primjedbe
Objavi komentar