1.10.2014.-7450.
(boris-siljak.iz.hr)
OTPUŠTANJA, PAD PROIZVODNJE, PAD ZAPOSLENOSTI, o tome je govorio Dnevnik 19:30, i zamjerio predsjedniku Vlade što ga nema u RH - Predsjednik Vlade koristi (zadnje?) svoje predsjedničke dane na turizam, a ustaški mu iseljenici u SAD-u pjevaju ustašku "Lijepu" i pune mu džepove s $, po koje je i otišao u SAD. Zastupnik Jandroković je rekao dužnosniku Milanoviću da neće ni cent izvući od iseljenika, ali ...
Dolare će dobiti ako obeća ustaškim iseljenicima, da će se i dalje zalagati da ustaški poslodavci u RH otpuštaju, osiromašuju, izgladnjuju i istrjebljuju Slavenski RH narod.
SVJETOVNA RH I RASISTIČKI NATOV VATIKAN Kako bi dio svoje krivnje za posvemašnja otpuštanja s posla, osiromašivanje, izgladnjivanje i istrjebljivanje Slavenskog RH naroda, sa sebe prebacio na nekog drugog, ali bez prezimena i imena, NATOV Vatikanac Bozanić je grmio o "ZADAHU", ali istovremeno iznova pokrśtavao "vjerski narod", pripremajući ga da pati i da se ne buni -
Sisak će prosvjedovati protiv MAĐARONA i , MAĐARSKE, zazivati će bana Jelačića, a trebali bi i Tita, jer se Tito zalagao za INDUSTRIJALIZACIJU, usprkos otporu tadašnjih velikaša, $ milijardera i $ milionaša.
Jedino se Josipović oglasio, rekao nešto o pravednosti i socijalnoj osjetljivosti, ali nije prozvao HDZ SDP "kćeri" Njemačkih političkih stranaka, jer misli da bez njihove podrške neće uspjeti postati novi - stari predsjednik, mada dobro zna da iza sebe nema većinu RH birača, jer na izbore nikad ne izlazi NAROD, već samo MANJINSKI GRAĐANI, jer Josipović i zastupa GRAĐANE, a ne RH NAROD.
PRIJEDLOG: ŽUPANIJSKE I GRADSKE SKUPŠTINE PREUZIMAJU VLAST - SABOR / VLADA SE UKIDA ! -GRADOVI i ŽUPANIJE imaju svaki svoju skupštinu, SABOR/VLADA su suvišni.
ŽUPANIJE, DALMATINSKE LUKE, HŽ INFRASTRUKTURA, SINDIKAT I SD "ZA" UNSKU PRUGU - MINISTARSTVO PROMETA "PROTIV" ? - Strah od EU-ovog "metala"- oružja, strah od EU-ovog pomagača Hajdaš - Dončića, razoružava sve ne koji bi htjeli razvoj, ali bez zamjeranja EU-u, a to je nemoguće postići, jer se ne može istovremeno i težiti razvoju i ne zamjeriti se onima koji se tome protive - UN je zato i rekao za EU da je rasistički, nacistički i ksenofobni, jer EU vitla ognjem i mačem.
RH, BiH, DALMATINSKE ŽUPANIJE, UNSKA PRUGA - MINISTARSTVO PROMETA - Ministar prometa protivi se Unskoj prugi, koja preko BiH povezuje Panonsku i Jadransku RH, a kao razlog navodi da BiH nije članica EU-a ? -
Ni BiH niti RH nisu članice EU-a, jer poštuje UN i njegova Slavenska pravila, jer to su pravila i Slavenskih BiH i RH.
Protivim se korištenju EU-ovih fondova, jer i RH i BiH su bogate države, a EU-ovi krediti su omča oko vrata poljoprivrede i privrede, razvoja i napretka - Ne postoji nešto kao "bespovratna sredstva", toga nema nigdje, a tko to tvrdi, ima skrivene namjere.
Županije moraju preuzeti poslove, za koje Vlada/Sabor nije zainteresirana -
Županije bi još i više obogatile RH, dok Vlada obogaćuje EU.
Dakle, Županije preuzimaju poslove Vlade, a Sabor, Vlada i Ministarstva se ukidaju !
SLOBODNA DALMACIJA: Objavljeno 29.09.2014. u 22:20!:-
Autor: KREŠIMIR GULIN, SURAĐIVALI PREDRAG OPAČIĆ I MIRKO CRNČEVIĆ -
Dalmatinci: "Obnovite Unsku prugu!"
- Hajdaš Dončić: "Nema teorije!"
SD: Sve do 1990. godine, točnije do početka Domovinskog rata, Unska pruga bila je sigurna i brza veza, ili najkraći put između sjevera i juga Hrvatske.
Jer, Unska pruga, koja u dužini od 257 kilometara prolazi Hrvatskom, a sa 135 kilometara kroz Bosnu i Hercegovinu, gotovo stotinjak kilometara kraća je veza između Splita i Zagreba od Ličke pruge.
Nadalje, prije rata Unska pruga imala je i silnu privrednu važnost, budući da je “hranila” srednjeDalmatinske luke teretima, naročito s tržišta BiH, ali i drugih istočnih republika iz bivše države.
Naime, Unskom prugom išla je većina teretnog prometa, jer je riječ o kraćoj i nizinskoj trasi pruge, koja omogućava i veće brzine.
No, sve su to “prošla svršena vremena”.
Promet Unskom prugom bio je prekinut ratnim djelovanjima 8. kolovoza 1991. godine.
Pruga je ponovno puštena u promet tek 26. siječnja 2001. godine.
Međutim, trasa je u funkciji samo djelomično. Vlakovi trenutačno ne prometuju od Martin Broda na granici BiH, pa sve do Knina.
Riječ je o dionici dugoj oko 60 kilometara.
Zbog te činjenice najviše pate Dalmatinske luke – Zadar, Šibenik i Split, kojima bi Unska pruga, da je prohodna, bila najkraći i najbrži put do nekih starih, a vjerojatno i novih tržišta.
E, sad, dolazimo do ključnog pitanja: zašto Unska pruga, gotovo dva desetljeća nakon završetka rata, još uvijek nije prohodna u svom punom profilu?
Stoji činjenica da je pruga od ratnih djelovanja silno devastirana, posebice njezina elektromreža. Međutim, kao i uvijek na ovim prostorima, u igru se umiješala i politika.
A tada često razum i logika i nisu baš na prvom mjestu.
Što tajiti da su sve RH vlade od Domovinskog rata naovamo, forsirale razvoj Ličke pruge, zbog činjenice da ona prolazi isključivo RH teritorijem.
Očito, nekome se činilo prekompliciranim baviti se Unskom prugom, koja na čak sedam mjesta prelazi RH i BiH granicu, a dijelom se nalazi i na području tzv. "RS", bez obzira na njezine komparativne prednosti.
Zanimljivo, sve granice i barijere padaju kada se za istim stolom nađu predstavnici željeznica RH i BiH, Dalmatinskih luka, ali i prometni stručnjaci.
Tada su svi jednoglasno za revitalizaciju Unske pruge. No, sve ostaje na riječima, malo toga se provelo u djelo.
Evo što o toj temi kažu odgovorni u HŽ Infrastrukturi:
– Željeznička pruga na dionici državna granica (Martin Brod) – Knin, za trajanja je Domovinskog rata potpuno devastirana, što znači da su uništeni i signalno-sigurnosni, telekomunikacijski i elektroenergetski uređaji, nužni za odvijanje željezničkog prometa. Upravo zbog tih razloga pruga je na navedenoj dionici zatvorena.
Prigodom pregleda dionice pruge u veljači 2011. godine, dionicom se nije moglo voziti zbog odrona kamenja, deformacije kolosijeka, tonjenja pružne trase i intenzivne erozije materijala, te su stoga, zbog sigurnosti vozila i radnika, određene dionice morale biti pregledane pješice – kaže Željka Mirčić iz službe za odnose s javnošću HŽ Infrastrukture.
Ipak, u HŽ Infrastrukturi ističu da su zainteresirani za obnovu Unske pruge, barem načelno.
– Obnova Unske pruge je složen projekt s obzirom da pruga na nekoliko mjesta prelazi granicu Hrvatske i Bosne i Hercegovine i trebala bi biti međudržavni projekt. HŽ Infrastruktura podržava obnovu Unske pruge, a u prilog tome govori činjenica da u obnovu pruge Knin – Zadar ulaže znatna sredstva, što je jedna od infrastrukturnih pretpostavki gospodarskog razvoja.
Osim toga, ugovoreni su i radovi za osiguranje modernim signalno-sigurnosnim uređajima za Kninsko željezničko čvorište.
HŽ Infrastruktura nastoji da veza Zagreba i Dalmacije, osim preko Ličke pruge, bude i Unskom prugom moderna, kvalitetna, sigurna i brza, što bi trebalo omogućiti operaterima kvalitetnu uslugu teretnog i putničkog prijevoza – navode u HŽ Infrastrukturi, bez konkretnog odgovora na pitanje koliko bi koštala obnova Unske pruge.
Sudeći prema onome što tvrde u Sindikatu prometnika vlakova, u HŽ-u, nikada i nije napravljen ozbiljan projekt obnove Unske pruge.
Preko granice na sedam mjesta
– Činjenica je da je pruga od rata devastirana, posebice elektromreža. Točno je i da pruga na sedam mjesta prelazi granicu. Međutim, to nisu glavni razlozi zašto Unska pruga nije otvorena cijelom trasom.
Za otvaranje pruge su potrebna ulaganja, ali i politička volja.
Na tu temu smo inicirali više sastanaka.
Kada se nađemo, nitko nema ništa protiv Unske pruge, ali malo toga se zaista čini. To je žalosno, jer je Unska pruga prijeko potrebna naročito lukama Zadar i Šibenik – govori Ante Kunčić iz Sindikata prometnika vlakova Hrvatske.
Prema njegovim riječima, nejasno je koliko bi trebalo uložiti u obnovu pruge.
– Dobili smo podatak da bi obnova pruge kroz BiH stajala oko dva milijuna €.
Što se tiče dionice od BiH granice do Knina, nikada nitko nije izašao s konkretnom brojkom. Međutim, tvrdimo da je i danas Unska pruga cijela prohodna, odnosno da su potrebni vrlo mali zahvati da se promet pokrene.
Ili, teretni vlakovi mogli bi s malim brzinama, s oko 40 kilometara na sat, prometovati dionicom od Martin Broda do Knina, koja je zatvorena, što je sasvim dovoljno za početak – tvrdi Kunčić.
Kako sada stvari stoje, nerealno je očekivati da bi se obnova Unske pruge mogla financirati iz EU fondova. I to iz apsurdnog razloga, budući da Vlada RH nije uvrstila Unsku prugu u strateške prometne dokumente koji su otišli u Bruxelles.
– Sramotno je da se Unska pruga nije našla u RH prometnoj strategiji.
No, još uvijek ima vremena da se to promijeni, jer kompletna rasprava nije završena. Stoga, apeliramo na naše političare da uvrste Unsku prugu u prometnu strategiju – dodaje Kunčić.
Kod predstavnika Dalmatinskih luka nema puno prijepora oko pitanja treba li revitalizirati Unsku prugu. Draško Lambaša, direktor Luke Šibenik, na tu temu je inicirao i sastanke u Ministarstvu vanjskih poslova, a dobio je i podršku Šibenskoga Gradskog vijeća i gradonačelnika Željka Burića, u borbi za obnovu Unske pruge, iako nose različite stranačke dresove.
– Unska pruga je vrlo važna za tri Dalmatinske luke. Što se Šibenika tiče, prije rata smo imali puno tereta iz Zenice, područja Drvara, Bihaća...
I sada bi nam Unska pruga zlata vrijedila. Naime, naš najveći partner je Kutinska “Petrokemija”.
Put od Kutine do naše luke bio bi za trećinu kraći, da je Unska pruga prohodna. Također, uvjeren sam da bismo realizirali i neke nove poslove. Primjerice, u kontaktu smo sa Šabačkom tvornicom gnojiva “Zorka”, koja izvozi preko Rumunjske Constante, a mogla bi izvoziti preko Šibenika. Naša luka je i prije rata radila sa Šapčanima.
Nadalje, javilo nam se i nekoliko rudnika iz BiH, koji bi izvozili sirovinu preko Šibenske luke – govori nam Lambaša.
I Splitska Sjeverna luka vapi za teretima, koji bi se dopremljeni Unskom prugom iz Mađarske, Srbije, pa i zapadnog dijela BiH, prekrcavali na dokovima najvećega Dalmatinskoga grada, no taj bi željeznički koridor zasigurno vratio i dio putnika na gradski kolodvor.
– Bez oživljavanja te važne željezničke veze, teško je govoriti o znatnijem povećanju prometa u Splitskoj teretnoj luci. Kapaciteta za prekrcaj i skladištenje sipkih i hlađenih tereta ima za sve zainteresirane partnere – kazao je za naš list mr. Dragan Žanetić, direktor tvrtke “Luka”.
Istog je mišljenja i njegov kolega Jurica Bakmaz, pomoćnik direktora Luke Zadar za komercijalne poslove.
Županije nitko nije pitao
– Eventualna obnova Unske pruge bi jako olakšala promet tereta u Dalmatinske luke i iz njih, ne samo zato što je to najkraći put, nego i zbog toga što je ta pruga bila elektrificirana, a to je dodatno pojeftinjenje ovog ionako najjeftinijeg načina transporta roba – rekao je Bakmaz, po kojemu bi obnova Unske pruge bila itekako značajna za poslovanje “Luke”.
Mišljenje privrednika iz Dalmacije dijele i političari. Evo što o revitalizaciji Unske pruge veli Božidar Longin, Zadarski dožupan:
– Unska pruga je ključna u povezivanju sjevera i juga Hrvatske i za promet roba, jer je riječ o najkraćem pravcu od sjevera do juga.
Protok roba s kontinentalnog dijela i iz Bosne i Hercegovine, primjerice drvene građe, Unskom je prugom najbrži i najjeftiniji, pa je logično da je to od presudne važnosti za luke u Zadru, Šibeniku i Splitu. Naravno, imalo bi to pozitivnog utjecaja i na Gaženicu i punjenje kruzera, kada ta luka postane homeport za kruzere – kaže Longin, po kojemu bi, uz Ličku prugu, međudržavnim sporazumima trebalo potaknuti revitalizaciju Unske pruge uz sitne izmjene trase.
I Longin je razočaran činjenicom da je Nacionalna prometna strategija u Bruxelles otišla s nacrtom, po kojem je Dalmacija praktički željeznički odsječena od ostatka RH.
– Ključ cijele priče je u tome što županije nisu sudjelovale u kreiranju Nacionalne strategije razvoja željezničkog prometa koja je u Bruxelles otišla s onim “Hrvatskim T”, od Zagreba prema Rijeci i kroz Slavoniju, dok Hrvatskog juga uopće nema. Mislim da će biti još dorada Nacionalne strategije, pa mi iz Dalmatinskih županija moramo za to biti pripravni i maksimalno se angažirati na izmjeni Nacionalne strategije, u koju treba ubaciti još neke stvari, među ostalim i revitalizaciju Unske pruge – zaključio je zadarski dožupan Božidar Longin.
No, malo vrijede vapaji Dalmatinskih privrednikaza obnovu Unske pruge, kad ih slabo čuju oni koji sjede u Banskim dvorima.
Prema riječima Siniše Hajdaša Dončića, ministra prometa, male su šanse da će vlakovi puni tereta uskoro do Dalmatinskih luka.
– Kad je riječ o Unskoj pruzi, imamo dva izazova. Prvi je da BiH nije članica Evropske unije, a drugi da će RH, barem prema mom osobnom uvjerenju, do konca 2016. godine ući u Schengen. Dakle, tu je pravno vrlo teško, ja neću reći gotovo nemoguće, uopće revitalizirati prugu koja prolazi kroz drugu državu. To je zapravo činjenica, a činjenice ponekad bole. Međutim, ja ne bih htio davati nekakva lažna obećanja da je to moguće učiniti relativno brzo; u dugom roku možda, u kratkom definitivno ne – kazao je Hajdaš Dončić.
UKRAJINA DUGUJE RNR-U, A NE RF-U - Umjesto otplate duga (Slavenskoj Narodno) Republici Novoj Rusiji (RNR) i RNR-ovom RF-u, Ukrajina ne prestaje s napadima :
HINA: Rusija se nada plinskom sporazumu s Ukrajinom ovoga tjedna
ATIRAU, 30. rujna 2014. (Hina/Reuters) - Ruski ministar energetike Aleksander Novak izjavio je u utorak kako se nada da će ovoga tjedna biti postignut sporazum oko plinskog spora s Ukrajinom, ali da Kijev mora platiti dio svog velikog duga, prije nego što Moskva obnovi opskrbu plinom.
RNR, RNR-OV RF, IMA PRAVO SMIJENITI CRNOGORSKI MVP ! - CRNOGORSKI MVP tvrdi kako ima "Pravo na vlastitu vanjskopolitičku orijentaciju" ???. Posljedica takvog "prava" je proširenje NATO-a na Slavenske države, a na to nitko nema pravo! -
HINA: Pravo na vlastitu vanjskopolitičku orijentaciju
PODGORICA, 30. rujna 2014. (Hina) - Crna Gora će nastaviti provoditi svoju vanjsku politiku koja se temelji na nacionalnim interesima, priopćilo je u utorak Crnogorsko ministarstvo vanjskih poslova i Evropskih integracija (MVPEI), reagirajući na izjavu čelnika Ruske diplomacije Sergeja Lavrova, koji je u utorak izjavio da je širenje NATO-a prema bivšim Jugoslavenskim republikama "neodgovorna politika", koju Moskva doživljava kao provokaciju.
RNR, RNR-OV RF - AFGANISTAN, NATO
Afganistan će dozvoliti ostanak NATO-vim kolonizatorima (?) (Izvor: HINA) -
NATO s heroinom (...) ugrožava RNR i RNR-ov RF.
RH JE SVJETOVNA, A NE KATOLIČKA DRŽAVA, A "DAN POLICIJE" NIJE VATIKANSKI PRAZNIK ! - Josipović čestitao policiji "Dan S. Mihovila" - "Blagdan S. Mihaela" (Izvor: MUP.HR) ??? -
Taj dan nije na popisu "blagdana"! Josipović drži "Bibliju" pod jastukom, a trebao bi držati Povelju UN-a i Zakon o obaveznim odnosima, koji veličaju SLAVENSKE običaje i pravila, dok "Biblija" veliča robovlasnički sustav i slijepu poslušnost.
"Blagdani" su praznici NATOVE Crkve, najogorčenijeg neprijatelja svjetovnog Slavenstva.
ŠPANJOLSKA ZA FEDERACIJU - KATALONIJA ZA SAMOODREĐENJE - Katalonija poštuje Španjolski "Ustavni sud", koji si je uzeo za pravo pet mjeseci "razmišljati" o Katalonskom referendumu? (HTV TELETEKST).
SLAVONSKI BROD, "ĐURO ĐAKOVIĆ", OTPUŠTANJA, RAST - Sindikatov dužnosnik Štivić Antun se nada da će novi vlasnici i njihov kapital donijeti rast ? - Bogatstvo stvara sam "Đuro Đaković ", a novi "vlasnici" dolaze opljačkati ono što poduzeće stvara. Sindikalist smatra viškom u poduzeću samo KUKURIKU KOALICIJU, a o HDZ-u ni riječi ?
(boris-siljak.iz.hr)
OTPUŠTANJA, PAD PROIZVODNJE, PAD ZAPOSLENOSTI, o tome je govorio Dnevnik 19:30, i zamjerio predsjedniku Vlade što ga nema u RH - Predsjednik Vlade koristi (zadnje?) svoje predsjedničke dane na turizam, a ustaški mu iseljenici u SAD-u pjevaju ustašku "Lijepu" i pune mu džepove s $, po koje je i otišao u SAD. Zastupnik Jandroković je rekao dužnosniku Milanoviću da neće ni cent izvući od iseljenika, ali ...
Dolare će dobiti ako obeća ustaškim iseljenicima, da će se i dalje zalagati da ustaški poslodavci u RH otpuštaju, osiromašuju, izgladnjuju i istrjebljuju Slavenski RH narod.
SVJETOVNA RH I RASISTIČKI NATOV VATIKAN Kako bi dio svoje krivnje za posvemašnja otpuštanja s posla, osiromašivanje, izgladnjivanje i istrjebljivanje Slavenskog RH naroda, sa sebe prebacio na nekog drugog, ali bez prezimena i imena, NATOV Vatikanac Bozanić je grmio o "ZADAHU", ali istovremeno iznova pokrśtavao "vjerski narod", pripremajući ga da pati i da se ne buni -
Sisak će prosvjedovati protiv MAĐARONA i , MAĐARSKE, zazivati će bana Jelačića, a trebali bi i Tita, jer se Tito zalagao za INDUSTRIJALIZACIJU, usprkos otporu tadašnjih velikaša, $ milijardera i $ milionaša.
Jedino se Josipović oglasio, rekao nešto o pravednosti i socijalnoj osjetljivosti, ali nije prozvao HDZ SDP "kćeri" Njemačkih političkih stranaka, jer misli da bez njihove podrške neće uspjeti postati novi - stari predsjednik, mada dobro zna da iza sebe nema većinu RH birača, jer na izbore nikad ne izlazi NAROD, već samo MANJINSKI GRAĐANI, jer Josipović i zastupa GRAĐANE, a ne RH NAROD.
PRIJEDLOG: ŽUPANIJSKE I GRADSKE SKUPŠTINE PREUZIMAJU VLAST - SABOR / VLADA SE UKIDA ! -GRADOVI i ŽUPANIJE imaju svaki svoju skupštinu, SABOR/VLADA su suvišni.
ŽUPANIJE, DALMATINSKE LUKE, HŽ INFRASTRUKTURA, SINDIKAT I SD "ZA" UNSKU PRUGU - MINISTARSTVO PROMETA "PROTIV" ? - Strah od EU-ovog "metala"- oružja, strah od EU-ovog pomagača Hajdaš - Dončića, razoružava sve ne koji bi htjeli razvoj, ali bez zamjeranja EU-u, a to je nemoguće postići, jer se ne može istovremeno i težiti razvoju i ne zamjeriti se onima koji se tome protive - UN je zato i rekao za EU da je rasistički, nacistički i ksenofobni, jer EU vitla ognjem i mačem.
RH, BiH, DALMATINSKE ŽUPANIJE, UNSKA PRUGA - MINISTARSTVO PROMETA - Ministar prometa protivi se Unskoj prugi, koja preko BiH povezuje Panonsku i Jadransku RH, a kao razlog navodi da BiH nije članica EU-a ? -
Ni BiH niti RH nisu članice EU-a, jer poštuje UN i njegova Slavenska pravila, jer to su pravila i Slavenskih BiH i RH.
Protivim se korištenju EU-ovih fondova, jer i RH i BiH su bogate države, a EU-ovi krediti su omča oko vrata poljoprivrede i privrede, razvoja i napretka - Ne postoji nešto kao "bespovratna sredstva", toga nema nigdje, a tko to tvrdi, ima skrivene namjere.
Županije moraju preuzeti poslove, za koje Vlada/Sabor nije zainteresirana -
Županije bi još i više obogatile RH, dok Vlada obogaćuje EU.
Dakle, Županije preuzimaju poslove Vlade, a Sabor, Vlada i Ministarstva se ukidaju !
SLOBODNA DALMACIJA: Objavljeno 29.09.2014. u 22:20!:-
Autor: KREŠIMIR GULIN, SURAĐIVALI PREDRAG OPAČIĆ I MIRKO CRNČEVIĆ -
Dalmatinci: "Obnovite Unsku prugu!"
- Hajdaš Dončić: "Nema teorije!"
SD: Sve do 1990. godine, točnije do početka Domovinskog rata, Unska pruga bila je sigurna i brza veza, ili najkraći put između sjevera i juga Hrvatske.
Jer, Unska pruga, koja u dužini od 257 kilometara prolazi Hrvatskom, a sa 135 kilometara kroz Bosnu i Hercegovinu, gotovo stotinjak kilometara kraća je veza između Splita i Zagreba od Ličke pruge.
Nadalje, prije rata Unska pruga imala je i silnu privrednu važnost, budući da je “hranila” srednjeDalmatinske luke teretima, naročito s tržišta BiH, ali i drugih istočnih republika iz bivše države.
Naime, Unskom prugom išla je većina teretnog prometa, jer je riječ o kraćoj i nizinskoj trasi pruge, koja omogućava i veće brzine.
No, sve su to “prošla svršena vremena”.
Promet Unskom prugom bio je prekinut ratnim djelovanjima 8. kolovoza 1991. godine.
Pruga je ponovno puštena u promet tek 26. siječnja 2001. godine.
Međutim, trasa je u funkciji samo djelomično. Vlakovi trenutačno ne prometuju od Martin Broda na granici BiH, pa sve do Knina.
Riječ je o dionici dugoj oko 60 kilometara.
Zbog te činjenice najviše pate Dalmatinske luke – Zadar, Šibenik i Split, kojima bi Unska pruga, da je prohodna, bila najkraći i najbrži put do nekih starih, a vjerojatno i novih tržišta.
E, sad, dolazimo do ključnog pitanja: zašto Unska pruga, gotovo dva desetljeća nakon završetka rata, još uvijek nije prohodna u svom punom profilu?
Stoji činjenica da je pruga od ratnih djelovanja silno devastirana, posebice njezina elektromreža. Međutim, kao i uvijek na ovim prostorima, u igru se umiješala i politika.
A tada često razum i logika i nisu baš na prvom mjestu.
Što tajiti da su sve RH vlade od Domovinskog rata naovamo, forsirale razvoj Ličke pruge, zbog činjenice da ona prolazi isključivo RH teritorijem.
Očito, nekome se činilo prekompliciranim baviti se Unskom prugom, koja na čak sedam mjesta prelazi RH i BiH granicu, a dijelom se nalazi i na području tzv. "RS", bez obzira na njezine komparativne prednosti.
Zanimljivo, sve granice i barijere padaju kada se za istim stolom nađu predstavnici željeznica RH i BiH, Dalmatinskih luka, ali i prometni stručnjaci.
Tada su svi jednoglasno za revitalizaciju Unske pruge. No, sve ostaje na riječima, malo toga se provelo u djelo.
Evo što o toj temi kažu odgovorni u HŽ Infrastrukturi:
– Željeznička pruga na dionici državna granica (Martin Brod) – Knin, za trajanja je Domovinskog rata potpuno devastirana, što znači da su uništeni i signalno-sigurnosni, telekomunikacijski i elektroenergetski uređaji, nužni za odvijanje željezničkog prometa. Upravo zbog tih razloga pruga je na navedenoj dionici zatvorena.
Prigodom pregleda dionice pruge u veljači 2011. godine, dionicom se nije moglo voziti zbog odrona kamenja, deformacije kolosijeka, tonjenja pružne trase i intenzivne erozije materijala, te su stoga, zbog sigurnosti vozila i radnika, određene dionice morale biti pregledane pješice – kaže Željka Mirčić iz službe za odnose s javnošću HŽ Infrastrukture.
Ipak, u HŽ Infrastrukturi ističu da su zainteresirani za obnovu Unske pruge, barem načelno.
– Obnova Unske pruge je složen projekt s obzirom da pruga na nekoliko mjesta prelazi granicu Hrvatske i Bosne i Hercegovine i trebala bi biti međudržavni projekt. HŽ Infrastruktura podržava obnovu Unske pruge, a u prilog tome govori činjenica da u obnovu pruge Knin – Zadar ulaže znatna sredstva, što je jedna od infrastrukturnih pretpostavki gospodarskog razvoja.
Osim toga, ugovoreni su i radovi za osiguranje modernim signalno-sigurnosnim uređajima za Kninsko željezničko čvorište.
HŽ Infrastruktura nastoji da veza Zagreba i Dalmacije, osim preko Ličke pruge, bude i Unskom prugom moderna, kvalitetna, sigurna i brza, što bi trebalo omogućiti operaterima kvalitetnu uslugu teretnog i putničkog prijevoza – navode u HŽ Infrastrukturi, bez konkretnog odgovora na pitanje koliko bi koštala obnova Unske pruge.
Sudeći prema onome što tvrde u Sindikatu prometnika vlakova, u HŽ-u, nikada i nije napravljen ozbiljan projekt obnove Unske pruge.
Preko granice na sedam mjesta
– Činjenica je da je pruga od rata devastirana, posebice elektromreža. Točno je i da pruga na sedam mjesta prelazi granicu. Međutim, to nisu glavni razlozi zašto Unska pruga nije otvorena cijelom trasom.
Za otvaranje pruge su potrebna ulaganja, ali i politička volja.
Na tu temu smo inicirali više sastanaka.
Kada se nađemo, nitko nema ništa protiv Unske pruge, ali malo toga se zaista čini. To je žalosno, jer je Unska pruga prijeko potrebna naročito lukama Zadar i Šibenik – govori Ante Kunčić iz Sindikata prometnika vlakova Hrvatske.
Prema njegovim riječima, nejasno je koliko bi trebalo uložiti u obnovu pruge.
– Dobili smo podatak da bi obnova pruge kroz BiH stajala oko dva milijuna €.
Što se tiče dionice od BiH granice do Knina, nikada nitko nije izašao s konkretnom brojkom. Međutim, tvrdimo da je i danas Unska pruga cijela prohodna, odnosno da su potrebni vrlo mali zahvati da se promet pokrene.
Ili, teretni vlakovi mogli bi s malim brzinama, s oko 40 kilometara na sat, prometovati dionicom od Martin Broda do Knina, koja je zatvorena, što je sasvim dovoljno za početak – tvrdi Kunčić.
Kako sada stvari stoje, nerealno je očekivati da bi se obnova Unske pruge mogla financirati iz EU fondova. I to iz apsurdnog razloga, budući da Vlada RH nije uvrstila Unsku prugu u strateške prometne dokumente koji su otišli u Bruxelles.
– Sramotno je da se Unska pruga nije našla u RH prometnoj strategiji.
No, još uvijek ima vremena da se to promijeni, jer kompletna rasprava nije završena. Stoga, apeliramo na naše političare da uvrste Unsku prugu u prometnu strategiju – dodaje Kunčić.
Kod predstavnika Dalmatinskih luka nema puno prijepora oko pitanja treba li revitalizirati Unsku prugu. Draško Lambaša, direktor Luke Šibenik, na tu temu je inicirao i sastanke u Ministarstvu vanjskih poslova, a dobio je i podršku Šibenskoga Gradskog vijeća i gradonačelnika Željka Burića, u borbi za obnovu Unske pruge, iako nose različite stranačke dresove.
– Unska pruga je vrlo važna za tri Dalmatinske luke. Što se Šibenika tiče, prije rata smo imali puno tereta iz Zenice, područja Drvara, Bihaća...
I sada bi nam Unska pruga zlata vrijedila. Naime, naš najveći partner je Kutinska “Petrokemija”.
Put od Kutine do naše luke bio bi za trećinu kraći, da je Unska pruga prohodna. Također, uvjeren sam da bismo realizirali i neke nove poslove. Primjerice, u kontaktu smo sa Šabačkom tvornicom gnojiva “Zorka”, koja izvozi preko Rumunjske Constante, a mogla bi izvoziti preko Šibenika. Naša luka je i prije rata radila sa Šapčanima.
Nadalje, javilo nam se i nekoliko rudnika iz BiH, koji bi izvozili sirovinu preko Šibenske luke – govori nam Lambaša.
I Splitska Sjeverna luka vapi za teretima, koji bi se dopremljeni Unskom prugom iz Mađarske, Srbije, pa i zapadnog dijela BiH, prekrcavali na dokovima najvećega Dalmatinskoga grada, no taj bi željeznički koridor zasigurno vratio i dio putnika na gradski kolodvor.
– Bez oživljavanja te važne željezničke veze, teško je govoriti o znatnijem povećanju prometa u Splitskoj teretnoj luci. Kapaciteta za prekrcaj i skladištenje sipkih i hlađenih tereta ima za sve zainteresirane partnere – kazao je za naš list mr. Dragan Žanetić, direktor tvrtke “Luka”.
Istog je mišljenja i njegov kolega Jurica Bakmaz, pomoćnik direktora Luke Zadar za komercijalne poslove.
Županije nitko nije pitao
– Eventualna obnova Unske pruge bi jako olakšala promet tereta u Dalmatinske luke i iz njih, ne samo zato što je to najkraći put, nego i zbog toga što je ta pruga bila elektrificirana, a to je dodatno pojeftinjenje ovog ionako najjeftinijeg načina transporta roba – rekao je Bakmaz, po kojemu bi obnova Unske pruge bila itekako značajna za poslovanje “Luke”.
Mišljenje privrednika iz Dalmacije dijele i političari. Evo što o revitalizaciji Unske pruge veli Božidar Longin, Zadarski dožupan:
– Unska pruga je ključna u povezivanju sjevera i juga Hrvatske i za promet roba, jer je riječ o najkraćem pravcu od sjevera do juga.
Protok roba s kontinentalnog dijela i iz Bosne i Hercegovine, primjerice drvene građe, Unskom je prugom najbrži i najjeftiniji, pa je logično da je to od presudne važnosti za luke u Zadru, Šibeniku i Splitu. Naravno, imalo bi to pozitivnog utjecaja i na Gaženicu i punjenje kruzera, kada ta luka postane homeport za kruzere – kaže Longin, po kojemu bi, uz Ličku prugu, međudržavnim sporazumima trebalo potaknuti revitalizaciju Unske pruge uz sitne izmjene trase.
I Longin je razočaran činjenicom da je Nacionalna prometna strategija u Bruxelles otišla s nacrtom, po kojem je Dalmacija praktički željeznički odsječena od ostatka RH.
– Ključ cijele priče je u tome što županije nisu sudjelovale u kreiranju Nacionalne strategije razvoja željezničkog prometa koja je u Bruxelles otišla s onim “Hrvatskim T”, od Zagreba prema Rijeci i kroz Slavoniju, dok Hrvatskog juga uopće nema. Mislim da će biti još dorada Nacionalne strategije, pa mi iz Dalmatinskih županija moramo za to biti pripravni i maksimalno se angažirati na izmjeni Nacionalne strategije, u koju treba ubaciti još neke stvari, među ostalim i revitalizaciju Unske pruge – zaključio je zadarski dožupan Božidar Longin.
No, malo vrijede vapaji Dalmatinskih privrednikaza obnovu Unske pruge, kad ih slabo čuju oni koji sjede u Banskim dvorima.
Prema riječima Siniše Hajdaša Dončića, ministra prometa, male su šanse da će vlakovi puni tereta uskoro do Dalmatinskih luka.
– Kad je riječ o Unskoj pruzi, imamo dva izazova. Prvi je da BiH nije članica Evropske unije, a drugi da će RH, barem prema mom osobnom uvjerenju, do konca 2016. godine ući u Schengen. Dakle, tu je pravno vrlo teško, ja neću reći gotovo nemoguće, uopće revitalizirati prugu koja prolazi kroz drugu državu. To je zapravo činjenica, a činjenice ponekad bole. Međutim, ja ne bih htio davati nekakva lažna obećanja da je to moguće učiniti relativno brzo; u dugom roku možda, u kratkom definitivno ne – kazao je Hajdaš Dončić.
UKRAJINA DUGUJE RNR-U, A NE RF-U - Umjesto otplate duga (Slavenskoj Narodno) Republici Novoj Rusiji (RNR) i RNR-ovom RF-u, Ukrajina ne prestaje s napadima :
HINA: Rusija se nada plinskom sporazumu s Ukrajinom ovoga tjedna
ATIRAU, 30. rujna 2014. (Hina/Reuters) - Ruski ministar energetike Aleksander Novak izjavio je u utorak kako se nada da će ovoga tjedna biti postignut sporazum oko plinskog spora s Ukrajinom, ali da Kijev mora platiti dio svog velikog duga, prije nego što Moskva obnovi opskrbu plinom.
RNR, RNR-OV RF, IMA PRAVO SMIJENITI CRNOGORSKI MVP ! - CRNOGORSKI MVP tvrdi kako ima "Pravo na vlastitu vanjskopolitičku orijentaciju" ???. Posljedica takvog "prava" je proširenje NATO-a na Slavenske države, a na to nitko nema pravo! -
HINA: Pravo na vlastitu vanjskopolitičku orijentaciju
PODGORICA, 30. rujna 2014. (Hina) - Crna Gora će nastaviti provoditi svoju vanjsku politiku koja se temelji na nacionalnim interesima, priopćilo je u utorak Crnogorsko ministarstvo vanjskih poslova i Evropskih integracija (MVPEI), reagirajući na izjavu čelnika Ruske diplomacije Sergeja Lavrova, koji je u utorak izjavio da je širenje NATO-a prema bivšim Jugoslavenskim republikama "neodgovorna politika", koju Moskva doživljava kao provokaciju.
RNR, RNR-OV RF - AFGANISTAN, NATO
Afganistan će dozvoliti ostanak NATO-vim kolonizatorima (?) (Izvor: HINA) -
NATO s heroinom (...) ugrožava RNR i RNR-ov RF.
RH JE SVJETOVNA, A NE KATOLIČKA DRŽAVA, A "DAN POLICIJE" NIJE VATIKANSKI PRAZNIK ! - Josipović čestitao policiji "Dan S. Mihovila" - "Blagdan S. Mihaela" (Izvor: MUP.HR) ??? -
Taj dan nije na popisu "blagdana"! Josipović drži "Bibliju" pod jastukom, a trebao bi držati Povelju UN-a i Zakon o obaveznim odnosima, koji veličaju SLAVENSKE običaje i pravila, dok "Biblija" veliča robovlasnički sustav i slijepu poslušnost.
"Blagdani" su praznici NATOVE Crkve, najogorčenijeg neprijatelja svjetovnog Slavenstva.
ŠPANJOLSKA ZA FEDERACIJU - KATALONIJA ZA SAMOODREĐENJE - Katalonija poštuje Španjolski "Ustavni sud", koji si je uzeo za pravo pet mjeseci "razmišljati" o Katalonskom referendumu? (HTV TELETEKST).
SLAVONSKI BROD, "ĐURO ĐAKOVIĆ", OTPUŠTANJA, RAST - Sindikatov dužnosnik Štivić Antun se nada da će novi vlasnici i njihov kapital donijeti rast ? - Bogatstvo stvara sam "Đuro Đaković ", a novi "vlasnici" dolaze opljačkati ono što poduzeće stvara. Sindikalist smatra viškom u poduzeću samo KUKURIKU KOALICIJU, a o HDZ-u ni riječi ?
Primjedbe
Objavi komentar